Biserko za N1: Hrvatska više nije dio "srpskog sveta", ali je i dalje glavni krivac Beogradu

Biserko je istaknula kako je Hrvatska izbačena iz aktualnog velikodržavnog koncepta Srbije ponajprije zbog toga što su se hrvatski Srbi posljednjih godina jasno distancirali od politike predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

"Hrvatska više nije dio ‘srpskog sveta’. Hrvatski Srbi su se distancirali od Vučića i njegove politike", rekla je Biserko.

Unatoč tome, dodala je, Hrvatska je i dalje prisutna u srbijanskom političkom diskursu kao stalni krivac za gotovo sve unutarnje i vanjskopolitičke probleme.

"Hrvatska je i dalje dežurni krivac – za navodne obojene revolucije, za ustaštvo, za sve što se u Srbiji želi prikazati kao prijetnja izvana", naglasila je.

Prema njezinim riječima, od dolaska Srpske napredne stranke i političkih struktura proizašlih iz radikala na vlast, odnos prema Hrvatskoj sustavno se gradi na takozvanoj ‘ustaškoj priči’, što je imalo ozbiljne posljedice na bilateralne odnose.

"Ta politika dovela je do gotovo potpunog zamiranja diplomatskih i političkih odnosa između Hrvatske i Srbije", ocijenila je gostujući u emisiji Izvan okvira na N1 BiH.

Biserko je upozorila da Hrvatska danas više nije ni politički ni diplomatski partner Beograda, za razliku od razdoblja prije 2012. godine, kada su postojali redoviti politički kontakti i uzajamni posjeti.

"Hrvatsko veleposlanstvo u Beogradu danas se gotovo uopće ne čuje. Nekada je bilo vrlo aktivno – veleposlanici i osoblje sudjelovali su u društvenom životu i javnim raspravama, no danas toga više nema", rekla je.

Govoreći šire o regionalnoj politici Srbije, Biserko je naglasila da Beograd nikada nije u potpunosti odustao od velikodržavnog projekta, već ga samo prilagođava aktualnim okolnostima.

"Velikodržavni projekt ne nestaje. On mijenja oblik, granice i nazive, ovisno o situaciji u kojoj se regija nalazi", zaključila je Biserko.

Sonja Biserko je srpska aktivistica za ljudska prava, osnivačica i predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, jedne od najuglednijih civilnih organizacija u zemlji koja se bavi zaštitom ljudskih prava, dokumentiranjem ratnih zločina te promicanjem vladavine prava i suočavanja s prošlošću. Svjedočila je pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu, gdje je govorila o ulozi političkih i državnih struktura Srbije u ratovima 1990-ih, kao i o širem društvenom i političkom kontekstu koji je pratio ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije.

PROČITAJTE VIŠE